Ba Estudante Fispol sira UNTL, nudar estudante nebe laos estuda politiku iha UNTL hau lakohi ema ida hanesan itaboot koalia en nome do hau atu rezeita total TL tama iha organizasaun ASEAN hanesan membru ida. Hakarak ka lakohi oin loron ita moris iha mundu global nebe kompostu husi nasaun barak, no iha mos organisation international barak nebe ita afilia ba tamba iha vantagen barak nebe sira oferese mai ita. Se ita mak la priense rekezitu ka dezafiu seluk tan, entaun tenke esforsu makaas atu ultrapasa dezafiu hirak nee laos dezanima fali ou ita rasik rezeita total fali hanesan estudante Fispol UNTL.
Se
P.S.
Estudante FISPOL (joven) futuru nasaun RDTL mak hanesan nee, kuitadu RDTL atu lori ba nebe kuandu sai lider loron ruma iha tempu oin mai?
ba TL o nia koalia ne’e la masuk akal liu justru ida fisipol ne’ e ma jurusan ida ne’ebe koalia kona ba politika ka, no estudante sira iha direitu atu espresa sira nia hanoin. ok
Atu diak no at, ita ema hotu tenki respeita ema seluk nia opinião. Se hau rasik iha direito para atu halo hau nia comment, então, ema seluk mos iha nia direito hanessan mos hau (regras domocrático). Quando discussão halaó iha assembleia, ou iha forum ida nia laran, existe sempre opinião barak no oin-oin deit, selae, o debate née la existe ou laiha valor, e née significa katak, iha comunidade ida nia moris laran la existe nada ou quase nada sobre ideias.
Mas quando questão née sobre nia colectividade, Ema moris sira tenki decide ba colectividade née ninia destino ou interesse nação nia, sobre buat nebe maka nia hakarak ba nia rain, buat sira nebe maka iha vantagem no desvantagem ba nia povo.
Ba hau nia hanoin questão sobre ita atu tama ba membro ASEAN nia, nebe sobre nia importância ou lae, ba hau nia opinião, née laos pressão boot ida nebe exerce sobre ita nia moris para ita atu adere lalais, sei iha tempo barak tebes-tebes para bele atu decide. Mas é bom iha debate público, liu-liu mai hussi vários quadrantes da sociedade: desde Estudantes universitários e secundárias, Ministros, Professores, Deputados, povo anónimo, funcionários públicos, Engenheiros, Drs, Advogados, Juizes, no emak tomak hotu iha TL. Para bele recolha, no atu hatene lolos a opnião da maoria, tamba questão née sobre destino no interesse ba nação ita tomak nia. Tenki iha unanimidade iha ita nia nação TL , para nunée, iha loron oin mai, ema balu labele reclama.
Agora, actualmente née, ita moris iha mundo globalizado: culturalmente, iha estudantes TL barak maka ba estuda iha rai barak, hatene koalia bahasa Indonesia, Ingris, Português, Espanhol, Italiano, etc. Hotu- hotu hatene dança nebe são importados, hanessa valsa, kizomba, rock, hip-hop, etc. Economicamente: ita depende ba economia do mercado iha nia origem hossi sistema capitalista, nebe ohin loron née movimenta milhões iha mundo tomak, iha TL usa mata uan dolar/USA. Ema tomak hemu serveja, coca-cola, pepsi, vinho tinto, ita hotu sei han supermi (indonesia) e usa Laptop e roupas importados. Buat sira née hotu atu dehan katak (significa), nação barak maka depende ba nação seluk e vice-versa. Ita labele iha opinião destrutivo deit, tenki construtivo oituan maka diak, selae, ita bele hanessan ema seluk hateten “Orgulhosamente só”. Se maka iha visão ida née significa à morte do artista. Mesmo que USA (ho nia poderio económico, político, militar e ho alta tecnologia), nia sei precisa nação seluk para bele halaó troca económica – Exportação e importação (balança económico do PIB).
Sobre ita nia (TL) adesão ba organizasão – ASEAN -, geograficamente TL está localizada nessa região do mundo, mas iha primeiro lugar. Ita haré katak existe seis (6) princípios fundamentais do ASEAN – atu adere, TL tenki preenche requisitos sira née, se ita concorda ou lae ho princípios sira née. Maibe iha hau nia hanoin, iha tratado née, nia número – 5. Renunciation of the threat or use of force; -. Ora née dificil lahalimar, nomos ema barak maka la aceita princípio ida née, tamba ita hanessan nação independente e soberano ida, existe sempre forças armadas e seguranças para atu bele defende ita nia rain TL, quando iha agressão external.
hau nian hanoin ita tenki buka solusao nebe diak, atu ikus timor leste bele hari’i ho diak hodi povo tomak bele moris diak, laos buka diskusao simu ida nee ou lasimu ida neba. ida nee laos problema ita nian, maibe problema ba povo aban bainrus.
obrigado
hai colega sira aluta contenua……berteriaklah apa yang kita mau…..dan berilah solusi yang baik demi masa depan negara tersayang ini…….
Ba Estudante Fispol sira UNTL, nudar estudante nebe laos estuda politiku iha UNTL hau lakohi ema ida hanesan itaboot koalia en nome do hau atu rezeita total TL tama iha organizasaun ASEAN hanesan membru ida. Hakarak ka lakohi oin loron ita moris iha mundu global nebe kompostu husi nasaun barak, no iha mos organisation international barak nebe ita afilia ba tamba iha vantagen barak nebe sira oferese mai ita. Se ita mak la priense rekezitu ka dezafiu seluk tan, entaun tenke esforsu makaas atu ultrapasa dezafiu hirak nee laos dezanima fali ou ita rasik rezeita total fali hanesan estudante Fispol UNTL.
Se
P.S.
Estudante FISPOL (joven) futuru nasaun RDTL mak hanesan nee, kuitadu RDTL atu lori ba nebe kuandu sai lider loron ruma iha tempu oin mai?
ba TL o nia koalia ne’e la masuk akal liu justru ida fisipol ne’ e ma jurusan ida ne’ebe koalia kona ba politika ka, no estudante sira iha direitu atu espresa sira nia hanoin. ok
cuitado, estudante universidade nacional mak vizaun global fraku hanesan nee futuru timor sai oinsa los..
politica global estudante fispol sei fraku se bele karik hatene oituan politica goepolitica nia oituan…
Viva Debate Público!
Atu diak no at, ita ema hotu tenki respeita ema seluk nia opinião. Se hau rasik iha direito para atu halo hau nia comment, então, ema seluk mos iha nia direito hanessan mos hau (regras domocrático). Quando discussão halaó iha assembleia, ou iha forum ida nia laran, existe sempre opinião barak no oin-oin deit, selae, o debate née la existe ou laiha valor, e née significa katak, iha comunidade ida nia moris laran la existe nada ou quase nada sobre ideias.
Mas quando questão née sobre nia colectividade, Ema moris sira tenki decide ba colectividade née ninia destino ou interesse nação nia, sobre buat nebe maka nia hakarak ba nia rain, buat sira nebe maka iha vantagem no desvantagem ba nia povo.
Ba hau nia hanoin questão sobre ita atu tama ba membro ASEAN nia, nebe sobre nia importância ou lae, ba hau nia opinião, née laos pressão boot ida nebe exerce sobre ita nia moris para ita atu adere lalais, sei iha tempo barak tebes-tebes para bele atu decide. Mas é bom iha debate público, liu-liu mai hussi vários quadrantes da sociedade: desde Estudantes universitários e secundárias, Ministros, Professores, Deputados, povo anónimo, funcionários públicos, Engenheiros, Drs, Advogados, Juizes, no emak tomak hotu iha TL. Para bele recolha, no atu hatene lolos a opnião da maoria, tamba questão née sobre destino no interesse ba nação ita tomak nia. Tenki iha unanimidade iha ita nia nação TL , para nunée, iha loron oin mai, ema balu labele reclama.
Agora, actualmente née, ita moris iha mundo globalizado: culturalmente, iha estudantes TL barak maka ba estuda iha rai barak, hatene koalia bahasa Indonesia, Ingris, Português, Espanhol, Italiano, etc. Hotu- hotu hatene dança nebe são importados, hanessa valsa, kizomba, rock, hip-hop, etc. Economicamente: ita depende ba economia do mercado iha nia origem hossi sistema capitalista, nebe ohin loron née movimenta milhões iha mundo tomak, iha TL usa mata uan dolar/USA. Ema tomak hemu serveja, coca-cola, pepsi, vinho tinto, ita hotu sei han supermi (indonesia) e usa Laptop e roupas importados. Buat sira née hotu atu dehan katak (significa), nação barak maka depende ba nação seluk e vice-versa. Ita labele iha opinião destrutivo deit, tenki construtivo oituan maka diak, selae, ita bele hanessan ema seluk hateten “Orgulhosamente só”. Se maka iha visão ida née significa à morte do artista. Mesmo que USA (ho nia poderio económico, político, militar e ho alta tecnologia), nia sei precisa nação seluk para bele halaó troca económica – Exportação e importação (balança económico do PIB).
Sobre ita nia (TL) adesão ba organizasão – ASEAN -, geograficamente TL está localizada nessa região do mundo, mas iha primeiro lugar. Ita haré katak existe seis (6) princípios fundamentais do ASEAN – atu adere, TL tenki preenche requisitos sira née, se ita concorda ou lae ho princípios sira née. Maibe iha hau nia hanoin, iha tratado née, nia número – 5. Renunciation of the threat or use of force; -. Ora née dificil lahalimar, nomos ema barak maka la aceita princípio ida née, tamba ita hanessan nação independente e soberano ida, existe sempre forças armadas e seguranças para atu bele defende ita nia rain TL, quando iha agressão external.
Obrigado
hau nian hanoin ita tenki buka solusao nebe diak, atu ikus timor leste bele hari’i ho diak hodi povo tomak bele moris diak, laos buka diskusao simu ida nee ou lasimu ida neba. ida nee laos problema ita nian, maibe problema ba povo aban bainrus.
obrigado