Laos problema orçamento la too ka la iha, nee a lasan deit; osan barak mas la hatene usa; ou usa deit balun, balun tama hotu iha bolsa (korupsi hotu); Estado RDTL iha osan barak, maibe Ministro ka vice-ministro ou secretario estado mak la iha PLANO acção no PLANO orçamento diak, la EXECUTA didiak orçamento, la FICALIZA didiak nia aplicasaun;
PM Xanana tau ema BEIKTEN, BARUKTEN, NAUKTEN no BOSOKTEN, tau mos ema OPORTUNISTA, MAFIA no TRAIDOR ba ministro, vice-ministro ka secretario estado, iha governu AMP nia laran, estrada kuak deit mos taka la hatene, hakarak loke estrada foun, nee la hatene sei sai oisa; sai meinistro taka estrada kuak la hatene, halo moe rai deit;
Governu ida tun, Governu ida sae, buka mak nauk deit …. Fretilin nauk ladauk too, AMP ba fali mos nauk hanesan deit …
Hu aseita duni, katak ulun boot sira nee hakarak hariku an deit ho povu nia osan. Dala barak sira hetan tiha ona fasilidade nebe liu suficiente hodi halao sira nia knar kompara ho povu aileba, maibe realidade oinseluk katak sira sei buka tan hodi nauktan osan husi estadu liu husi formas oin oin hanesan husu pursentu ba projetu sira.
Pior liu, Ministro no Sekretariu estadu balun uluk, koalia barak wainhira governo ida uluk ukun maibe afinal sira sae pior liutan.
Karik ita mos komprende deit tan buat lao ain mak sae ba ukun ne hatnee deit ona……. balu uluk sae motor molok sai menistro maibe agora kareta rua tolu para iha uma sorin. Ne esplorascao ba povu maubere ka lae?
Ita boot sira be koalia komentar iha leten ne halo moe an deit no kkoalia hanesan ema BH no BULAK .Ema nunka no la hatene ETIKA,hau garantia katak ita mak sae ba ministru no sec ita la halo timor sai kedas hanesan New york ,Tokyo ou cidade ne be furak iha mundo…….la bele garganta an no dun ema arbiru ,trata ema…timor laos o mesak mak sosa laos o noa ,laos o mesak mak luta,ema hotu .biar nia opportunista ba maibe ho traidor sira ne iha mak ita ukun rasik an……..lalika sura o nia kolen lalika konta o terus …Neneik neneik Timor sei diak ……thanks
Povu la mehi atu Dili ka fatin seluk iha Timor sai sai hanesan New Yokr ka Tokyo. Sira so hakarak deit sira hokarak estrada kuak sira ne’ebele taka hodi sira la’aoba la’o mai. Orsamentu anual bo’ot ne’ebe governo foti husi fundu mina rai ne’e pelo menos uza balun hodi taka estrada kuak sira ne’e. La bale loke deit projectu single source hodi fahe deit ba familia, fen, oan feto sst.
Iha ocasião ida neé, hau hakarak dadalia kona ba knar Deputados sira nia iha Timor Leste.
Deputados nudar porta-vós Povo maubere nia tem que hatene halaó sira nia knar nudar Povo nia matadalan. Obrigado.
Laos problema orçamento la too ka la iha, nee a lasan deit; osan barak mas la hatene usa; ou usa deit balun, balun tama hotu iha bolsa (korupsi hotu); Estado RDTL iha osan barak, maibe Ministro ka vice-ministro ou secretario estado mak la iha PLANO acção no PLANO orçamento diak, la EXECUTA didiak orçamento, la FICALIZA didiak nia aplicasaun;
PM Xanana tau ema BEIKTEN, BARUKTEN, NAUKTEN no BOSOKTEN, tau mos ema OPORTUNISTA, MAFIA no TRAIDOR ba ministro, vice-ministro ka secretario estado, iha governu AMP nia laran, estrada kuak deit mos taka la hatene, hakarak loke estrada foun, nee la hatene sei sai oisa; sai meinistro taka estrada kuak la hatene, halo moe rai deit;
Governu ida tun, Governu ida sae, buka mak nauk deit …. Fretilin nauk ladauk too, AMP ba fali mos nauk hanesan deit …
Belun BEMATAN,
Hu aseita duni, katak ulun boot sira nee hakarak hariku an deit ho povu nia osan. Dala barak sira hetan tiha ona fasilidade nebe liu suficiente hodi halao sira nia knar kompara ho povu aileba, maibe realidade oinseluk katak sira sei buka tan hodi nauktan osan husi estadu liu husi formas oin oin hanesan husu pursentu ba projetu sira.
Pior liu, Ministro no Sekretariu estadu balun uluk, koalia barak wainhira governo ida uluk ukun maibe afinal sira sae pior liutan.
Karik ita mos komprende deit tan buat lao ain mak sae ba ukun ne hatnee deit ona……. balu uluk sae motor molok sai menistro maibe agora kareta rua tolu para iha uma sorin. Ne esplorascao ba povu maubere ka lae?
Thanks
Ita boot sira be koalia komentar iha leten ne halo moe an deit no kkoalia hanesan ema BH no BULAK .Ema nunka no la hatene ETIKA,hau garantia katak ita mak sae ba ministru no sec ita la halo timor sai kedas hanesan New york ,Tokyo ou cidade ne be furak iha mundo…….la bele garganta an no dun ema arbiru ,trata ema…timor laos o mesak mak sosa laos o noa ,laos o mesak mak luta,ema hotu .biar nia opportunista ba maibe ho traidor sira ne iha mak ita ukun rasik an……..lalika sura o nia kolen lalika konta o terus …Neneik neneik Timor sei diak ……thanks
Povu la mehi atu Dili ka fatin seluk iha Timor sai sai hanesan New Yokr ka Tokyo. Sira so hakarak deit sira hokarak estrada kuak sira ne’ebele taka hodi sira la’aoba la’o mai. Orsamentu anual bo’ot ne’ebe governo foti husi fundu mina rai ne’e pelo menos uza balun hodi taka estrada kuak sira ne’e. La bale loke deit projectu single source hodi fahe deit ba familia, fen, oan feto sst.