TimorToday, Timor Ohin, Timor Hoje

Advogado Pedro Aparicio: Desizaun Tribunal Distrital Dili la Iha Provas

Tagged as:

5 Comments

  1. problema kona Justica no Lei nebe iha RDTL mak dala barak ita haree justica la justu tamba lei la implementa lolos no mos dala barak kuandu ita sai autoridade ka defensor publiku ka tribunal dala ruma senti liu iha fali ita ema nia okos no ita iha fali lei nia leten. Entaun imlementasaun Lei mos lao dala ruma la tuir regra ona. Dala ruma Juiz sira le deit Lei nebe bele kondena ema, maibe la hare mos parte balun husi lei nebe bele fo benefisiu ba arguido sira.

  2. Justisa nee uza kakutak hodi buka razaun oi-oin hasoru tribunal fo sentensa ema ida. Se advogado ida maka kakutak la lao maka ninia kliente sei hetan pena prizaun nebe todan. Hare deit maka Angelina ninia kazu 2006. Se nia la lori advogados husi Australia maka hau fiar katak nia mos tama iha sel. Husi ida nee ita hare katak, defensores ka advogados tenke iha matenek natoon ou selu ema matenek husi liur atu defende kliente ida. Ida nee hotudu katak, se maka matenek ka iha osan, nia sei livre husi akuzasoens. Se maka beik ka laiha osan, nia sei ba para iha komarka. Wainhira maka justisa ka balansu direito nudar humano nee bele to’o ba ema hotu…?

  3. Hau senti katak lei no justica nebe agora lao no implementa iha Timor Leste ne’e ladun lao diak, tamba ita hare katak lei ne’e ema boot sira ladun problema tamba sira maneira oi-oin para atu bele ses husi lei; Maibe ema kiak no mukit ida se nia defensor la barani, san tan ladun domina iha lei hotu-hotu nebe iha maka hanesan ita hateten katak; ema nebe riku sei la tama kadei, no ema nebe kiak maske ninia parte los maibe sei tama nafatin kadeia. Entaun ho ida hanesan ne’e saida los mak ita tenki halo para Lei bele hare’e ba parte hotu-hotu????

  4. Se ema nebe maka defende nasaun mos hatama iha komarka, entaun ita nia LEI nee kala hili husi TK nia lixu fatin karik?

  5. Iha sistema judiciaria nebe deit, quando la iha PROVA ba factos relevantes ba crime em causa, processo nunca bele ba too iha julgamento, apalagi ba too determina PENA no too condena arguido.

    Se la iha duni prova (tuir advogado Pedro hateten), depois de inquerito, bele halo deit despacho de arquivamento, nunca bele halo acusação. Se obriga an deit halo acusação, Juiz nunca bele halo julgamento, sem halo saneamento. Se obriga an deit halo julgamento, nunca bele condena, maibe só bele absolve deit. Se obriga an deit ba fo pena ba arguido, nee katak juiz usa diet PRESUNÇÃO (praduga). Se usa presunção deit, vale mak principio «induvio pro reo» ou «prinsip praduga tak bersala»; husi principio nee, juiz só bele ABSOLVE deit, nunca bele determina qualquer pena concreta, nem bele condena arguido. Juiz só bele determina pena ba arguido no halo condenação, quando prova katak arguido iha duni CULPA.

    Culpa iha ita nia sistema jurídico-penal nudar PRESSUPOSTO (tenki iha culpa, atu iha culpa tenki iha prova, se la iha prova, la iha culpa, se la iha culpa, la iha pena) no LIMITE (se iha duni culpa, pena nunca bele hakat liu culpa) ba qualquer pena (art. 60º/1 CP-RDTL). Juiz nebe fo pena ba arguido la halo prova ba factos relevantes, juiz nee comete crime judicial. Ba nee, laos deit halo recurso, maibe bele halo mos processo iha tribunal contra fali juiz ida nee.

    Se la iha prova, la iha culpa, se la iha culpa, la iha pena, se la iha pena, la iha crime. Mesmo nunee mak juiz condena deit arguido ho qualquer pena, nee laos sala advogado nian, maibe juiz mak sala, juiz mak la iha capacidade atu veirifica hotu elementos sira nebe constitui crime. Nee katak juiz la domina didiak ita nia sistema jurídico-penal no la domina didiak ita nia sistema da determinação da medida da pena. Sistema rua nee mak forma ita nia ordenamento jurídico-penal RDTL.

    La domina sistema rua nee, laos tanba problema lian PORTUGUES nebe usa iha RDTL, maibe tanba ita nia juiz Timor oan sira nunca estuda sistema rua nee iha tempo ocupação, e kona ba juiz internacional sira nebe servisu iha ita nia tribunal, bele estuda sistema rua nee, maibe ladun estuda tasak didiak, bele dehan sei matak hela, tan nee la iha capacidade.

    Husi nee, ita nia ema, ita nia povu mak lori todan. Tanba nee, atu recruta juiz internacional ruma atu servisu iha ita nia tribunal, laos usa criterio principal mak lingua, maibe criterio principal mak ESPERIENCIA «pengalaman» iha area judiciaria no servisu kleur ona nudar juiz ba caso criminal.

    Obrigado …

Leave a Response


© 2009-2010 TimorToday.com (*)