Posted by timortoday on 11/29/09 • Categorized as Audio
Tópiku / Tópicos / Subjects
aileu ainaro ASEAN baucau bobonaro border carrascalao celebration community Cova Lima covalima desportes / sports Dili elders ermera estudantes / students government horta indonesia lautem liquiça manatuto manufahi membership ministry oe-cusse payment school Timor-Leste viquequePájina sira / Páginas / Pages

© 2009-2010 TimorToday.com (*)
Hari Monumentu ba homenagem 12 de Novembro, nee importante tan implika interesse nacional, Timor oan ida sei la diskute no sempre fo hanoin favoravel ba ida nee.
Diskute mak materia nee kompete ba se, ba governu ka ba parlamentu. Proposta kona ba materia ida nee ho OSAN exacta (US$50.000,-) atu halo estudos viabilidade, ka halo planta, ka halo konstrusaun nee rasik, nee involve liu-liu materia teknika, laos politika deit, nebe kompete liu ba GOVERNU, laos kompete ba PARLAMENTU ou DEPUTADO sira ida ka sira ruma.
Deputado Osorio Florindo tenki hatene nia knar nudar deputado (nebe iha knar politika no legistativa), nia laos misnistru (nebe iha knar administrativa no teknika); hatene karik hare halo Proposta Lei ruma para diskute atu aprova sai Lei. Deputadu ida nee ho deputadu sira seluk nebe aprova proposta ida nee, viola principio da separasaun de poderes; legislasaun ba proposta ida nee, la hatene sira atu tau naran saida – LEI, DEKRETU LEI ka naran saida los?
Normalmente, iha Estadu de Direito Demokratiku, proposta ida mai husi deputados ka bankadas, bolu naran proposta lei, quando aprova ona iha parlamnetu bolu naran LEI. se bolu naran lei, nee regra ida geral no abstratu katak kona ba situasaun hotu-hotu no kona ba ema hotu-hotu; materia em kausa nee, laos atu sai regra ida geral no abstratu, maibe individual no konkretu katak kona directamente ba situasaun determinadu no ema determinadu; atu dehan deit katak proposta ho konteudu determinadu nee lolos mai husi governu, laos husi parlamentu; se proposta nee husi parlemnetu karik, entaun parlamentu define deit mak kompetensia no fim, la define konteudu; konteudu nee husi hela ba governu mak define, atu bele iha margem ba poder diskricionariu, tanba iha aspektu tekniku nebe precisa verifikasaun no klarifikasaun posterior husi parte kompetente.
Hare ba aprovasaun nee, hare hanesan labarik halimar ho rai rahun no manu han batar musan, katak tur ba hanoin ida, hamrik ba halo ida nee, hanoin fali seluk ida, hamrik ba halo seluk ida nee, … naran hanoin naran halo …, katak agora hanoin halo estudus de viabilidade, hamrik ba aprova estudus de viabilidade, hanoin fali estudus tekniku, hamrik ba aprova fali estudus tekniku, … aprova pedasuk ida-ida, la hatene bain hira mak aprova ida hotu nian … tinan agora aprova estudus viabilidade, tinan oin mak aprova estudus tekniku …. tinan ida tuir fali mai mak aprova tan fali resultadu estudus tekniku, tinan seluk tuir fali tan mak aprova estudus orsamental, …. tinan-tinan aprova deit mak estudus…, bain hira los mak atu aprova nia konstrusaun nee karik… …., lolos buat nebe implika interesse nacional, tama iha planu geral ba desenvolvimentu nacional, no hetan especifikasaun iha planu anual ho nia osan inklui iha Orsamentu Geral do Estadu ba tinan nebe determina nia realizasaun.
Atu dehan tan saida, ohin loron nee naran-naran deit, okulu metan loron nia bele tau fali ba kalan; naran halo tiha ba, para povu maubere dehan deputadu oan sira mos halo lerek … halo netik buat ruma duni …, ha ha ha …, halo los ka lae? boot mak halo nee, sala mos, dehan los deit ba, … nee kan OSAN … alias Orang Sinting Asal Ngomong…!