Posted by timortoday on 1/22/10 • Categorized as Audio
Tópiku / Tópicos / Subjects
aileu ainaro ASEAN baucau bobonaro border carrascalao celebration community Cova Lima covalima desportes / sports Dili elders ermera estudantes / students government horta indonesia lautem liquiça manatuto manufahi membership ministry oe-cusse payment school Timor-Leste viquequePájina sira / Páginas / Pages

© 2009-2010 TimorToday.com (*)
oi ya —–camara municipal iha ona ne…la kleur tan selu ona imposto………………..osan timor nian bot sira han e nauk hotu….povo mak tenki selu imposto…………dasar otonomia mak ukun
Art. 72º «O poder local é constituido por pessoas colectivas de território de órgãos representativas, com o objectivo de organizar a participação do cidadão na solução dos problemas próprios da sua comunidade e promover o desenvolvimento local, sem prejuizo da participação do Estado».
Iha artigo nee dehan poder local nee pessoa colectiva; katak nudar pessoa colectiva, poder local nee iha knar atu organiza ema no riku-soin hodi realiza fim ruma; nudar pessoa colectiva, husi lei ka constituisaun, mak poder local hetan personalidade jurídica hodi asumi nia direito no obrigasaun nudar pessoa colectiva publica hodi halao relasoens juridicas ho particulares ou kolectivas (privadas ou publicas).
Artigo nee mos koalia kona ba poder local nee órgaun representativa; nudar orgaun representativa, tuir regras demokratikas, orgaun nee só iha legitimidade ba halao nia poder ou dever (organiza ema no riku-soin) wainhira nia ema sira hili liu husi sufragio directa ka eleisaun geral; nudar pessoa colectiva publica tenki iha separasaun de poderes (poder legislativo, administrativo no judicial), tan ba nee mak Constituisaun RDTL rasik directamente atribui poder nee ba poder local; hakarek dehan deit katak Constituisaun RDTL la atribui deit poder administrativa (hanesan ba regiaun administrativu Oecusse nebe iha deit poder administrativu), nebe bele koalia kona deit fali ba administrasaun directa ka inderecta (hanesan senhor Valentin hateten), la iha razaun ba ida.
Constituisaun definine objectivo rua ba poder local atu alcança, sem prejuizo ba Estadu nia participasaun: (objectivu 1) organiza nia ema sira atu halo parte iha foti solusaun ba problema sira iha nia comunidade rasik; katak wainhira comunidade hetan problema, poder local buka resolve rasik, lalika hein deit husi Estadu mak resolve comunidade nia problema, (objectivu 2) promove desenvolvimentu lokal, katak desenvolvimentu lokal nee poder local nia liman, lalika hein deit husi Estadu mak halao desenvolvimentu ba comunidade local.
Tuir presidente PN hateten, katak proposta lei kona ba poder local, agora iha ona meja parlamentu – katak hein diskute, adopta no delibera; atu too iha ida ikus nee (delibera) sira PN sei kadi kroat lai nia nehan (tuir Maria Paixão).
Hau nia colega Tasafoma (alias: Tama sala foti mate), dehan sira iha PN aprova ba, mais hare didiak, la bele lori fali modelo husi estrangeiru mai, tan iha Timor nee, ita iha, ita nia modelo rasik kona ba poder local, ita nia poder local nee hahu husi UMA-KAIN(ema lubuk ho nia ahi-matan mesak, ho nia chefe uma-kain rasik), ba UMA-LISAN (uma-kain lubuk ida, ho ran ida no lisan ho nia lia nain rasik), ba KNUA (uma-lisan lubuk ida, harí hamutuk iha fatin ida, ho lisan keta-ketak, iha katuas ida nudar sira nia chefe knua), ba too SUKU (knua lubuk ida hamutuk mak halo suku ida ho nia chefe suku rasik), laos hanesan agora sira dehan poder local nee mak camara municipal fali ka, governu local fali ka … nee estrangeiru nian. Nia dehan tan, halo nusa mos, lei nee tenki halo didiak, katak tenki regula poder local nia capacidae, nia instituisaun, nia funcionamentu, competencia ba orgaun sira, nia direito no obrigasaun, nia titulares no sst … para bele alcança objectivo rua nebe hakerek iha constituisaun RDTL laran nee, sira halo los cuidadu, tama sala foti mate (alias: tasafoma).
Hau dehan ba nia, o hatene karik hare buka bua ho malus, fo ba kutuas sira mama, hodi koalia feto-san no uma-mane, tesi barlaque ba mai, les manu-aten, fihir surik, sukat karau dikur, laos lori o nia beik nee ba hanorin sira iha Parlamentu …
Colega … husik ba sira halo prontu tiha ba mak … ita participa … alias ba hadau malu kadeira ba presidente camara municipal … hahaha (3x) … keta beik … ema iha tiha ona … se laos husi AMP … enatun husi OMP … konsensu nee boy … kan konsensu laos ba deit anti korupsi, maibe ba mos pro korupsi … husi nacional … too local … rame2 yuh …
Hare keta comentario arbiru deit…haluha katak ita boot sira lakon tempo koalia kona ba “lei governu lokal” ne’ e assuntu ida serio…Koalia halimar ne’ e mak agora dau-daun hare F-FDTL ho PNTL, hot-hotu hakarak kritika deit mai uluk sira mak ajuda kria hela…Kuandu ema husu, balun koalia, husik ONU kria ba mak ita sobu kria foun fali…halimar deit, hare ona crise 2006 ne’ e hasil husi buat nebe halimar no koalia arbiru deit…
Se bele karik maluk sira buka fo solusaun, ajuda parlamentu nasional ho hanoin foun atu nune’ e lei ne’ e aprovadu karik…sei lori vantagem barak liu fali kerugian…Se Konstituisaun KOPY ona pelo menus lei local ne’ e lakika kopi tan…maibe oinsa?
Agustinho B. Laga
Se ita boot hare ba, comentario iha leten nee arbiru deit, entaun tenki fo hela sugestaun seluk (laos husik hela pergunta deit) para bele loke dalan ba ita hodi diskute no bele fo contribuisaun ruma ba assuntu nee;
Hau soe hela hanoin iha leten atu ita hare, ita nia modelo poder local nebe diak no efectivo nebe bele hamosu husi relasaun no conjugasaun entre sistema poder tradicional Timor nian nebe actualmente sei relevante ho pensamentu poder local nebe consagra iha constituisaun no mos bele fo fatin ba pensamnetu doutrinaria nebe relevante actual no efectivamente aplicavel iha ordenamnetu juridico seluk do mesmo ou de deferente matriz de direito; tan hau mos konsidera assuntu nee laos deit serio maibe importante (dala ruma importante maibe la serio, dala ruma serio maibe la importante, ba assuntu nee claro que serio e importante ba Timor oan se se deit, liu-liu ami iha base), hanesan ita boot nia considerasaun;
Problema mak komposisaun (capacidade, disponibilidade, possibilidade no resposabilidade) husi ema ka equipa nebe elabora proposta lei poder local nee, iha hanoin atu cria model conjugativo ka keta kaer mak modelo adaptativo (alias: modelo copy and paste); modelo adaptativo nee nia processu nee facil, tempu mos ladun naruk, ema ida deit mos bele halo ona, maibe nia efeito mak, se nia aplikasaun mak kona, ita sorte, se la kona mak halo fali revisaun (caso 2006, meio de revisaun coativa, hau concorda ho ita boot); modelo conjugativo, processu ida naruk, gasta tempu (ba halo estudos ka investigasaun), ema lubuk ida mak contribui (equipa: jurista, sociologo, antropologo, etc … husi rai laran nebe hatene mos kona ba modelo tradicional do poder local no mos husi rai liur nebe hatene modelo seluk), mak bele foin hasai esbosu ka draft ba proposta lei nebe refere; laos tur deit iha fatin, la kleur lei ida mai, lei ida ba … (consequencia husi foti advisor ka acessor juridico no sst, husi hotu estrangeiru, selu karu, maibe tur deit iha fatin la kleur proposta lei mosu naba-naban, halo PN mos ulun-alin) … malae ba sai ro, Timor hela sai rai …! Hau hanoin, ida nee, laos deit serio maibe bele importante, mesmo nunee maibe la serio ba ema nebe la serio, arbiru ba ema nebe arbiru …
Se hau nia ideia iha leten, mak ita boot la nata no tolan tomak deit, entaun ita boot considera nee critica no sentidu negativo (mesmo que no sentidu positivo mos laos critica); se ita boot nata didiak mak tolan, entaun ita boot bele considera nudar sugestaun ida nebe soe namkari hela, para ida-idak bele hili tuir nia matenek, laos soe arbiru deit, ba ema arbiru, tuir matan arbiru nian, katak labele hare deit ho matan arbiru, maibe hare ho matan kroat no matan moris … hili ida nebe serio no importante, … tanba bele namkari maibe laos arbiru …
Mak nee lai … mak hare tan …