TimorToday, Timor Ohin, Timor Hoje

Governu AMP sei la tolera hahalok korupsaun


Download

12 Comments

  1. AMP la tolera Corupsaun? Ha, ha, ha,…! Kasihan de lo … ! «dengan Carascalão jadi wakil PM, malahan, Korupsi bertambah rame saja di kalangan abdi dalem; yah, kata orang sih, rame rasanya; alias, semakin digaruk semakin enak gatalnya; katanya sih, gatal-gatal enak; semakin enak semakin digasap hingga tak berasap; masa sih, kelihatan asapnya, tapi tak dapat apinya; kata orang, dimana ada asap disitu pasti ada api; tapi, mana apinya? koh hanya berapi-api aja sih pak! nanti tak membakar, malahan terbakar sendiri» iha Oecusse dook demais, ida be agora tur dadaun hela mesa ida ho Carascalão iha nia Gabinete deit mos nia ladauk hatama ba Tribunal, oisa tan Oecusse ida dook nunee! Carascalão kala mehi mak koalia nee karik, «mimpi di siang bolong» atau sebut saja lagi «KENTUT di WC», kala hosu hela; hosu dadaun, rona dadaun no horon dadaun; katak nain rasik hosu, nain rasik rona no nain rasik horon. Hahaha … asyk juga nih, lagi dong, ding dang dong! Pak Carascalão yang korupsi kan AMP sendiri, mana bisa AMP tangkap AM? atau MALING tangkap MALING? Buktikan dulu 1 kali aja, biar kita-kita ini bisa percaya, kalau Carascalão itu buka «gertak sambal»; Kata orang sih, dulu hebat sekali; yah dulu memang hebat sekali, tapi dulu kan dulu; lagian dulu kan anak emas pak Harto, koh dilawan; mana tahan, ah, ah, ah; tapi tak pernah lawan pak Harto kan? paling-paling kepancing rumput laut doang, mana ikannya pak? bukan nelayan tak usah berlayar ke hulu jadi penghulu, lalu hari-hari omong kosong. Sampai jumpa, Adeus!

  2. AMP laiha korupsaun..?lucu kedengarannya…
    agora deit menistra sira sae kareta HAMMER…povu barak mak sei hamlaha..
    imi halo sa1 ona ba povu sira?sei iha maluk barak mak loron1 han dala 1..
    maibe menistra/menistru ka deputado sira sae kareta folin karun nian,,
    osan ne mai husi nebe?
    menistra/menistru sira hanesan fali bintang HOLLYWOOD hodi sae fali kareta HAMMER….
    IMI sira ukun iha timor no gosta aprabeta timor nia riku soen ne,,so pantas dehan…
    IMI hotu fuck off…
    !!!!..FUCK THE SYSTEM…!!!!

  3. who’s got a HAMMER???????

    HAMMER in Timor???????? wow…rich…

    is he or she a business man or a politician or an actor (could be some stunt performer for the balibo 5)?????

    far out….

  4. Got nothing much to say, rumors and facts are flying around both in local media and International medias. Ita hein deit tempu mak sei decide durasaun nee sei lao too iha nebe. Agora barak mak halo ahi la hatene los se osan nebe halo sira goja no halo ahi nee husi duni sira koser ben ka ba povu nia osan, mai husi rikusoin povu nian. Tempu sei mai no wainhira terbakar ho ahi nebe sira halo mak sei nakloke misteriu hummer ou koreta lusu sira nebe agora nadodon iha rai laran.

  5. Favor ba Timortoday, se hakarak atu sai professional, presija atu sempre evalua tiha comment sira nebe audiences sira fo antes atu posting, atu nune’e laiha elementos provokosaun, sa’atan elementos malkriado nian. Se Timortoday tolera hahalok hanesan ne, se lori deit imagem a’at ba Timortoday, por exemplo, hare deit hadomi timor nebe hasai liafuan sem edukasaun iha linha primeiro iha leten. Hanesan ema Timor hau moe katak to’o agora, ema timor oan seidauk iha kompriensaun fair politics, ne mentalidade ida ke a’at tebes.

  6. Timortoday mak sensor ema nia komentar, nee mak la profissional …. duni!
    Bung, obrigado tan ita boot bele le liafuan sem edukasaun nee; usa liafuan sem edukasaun nee atu eduka ema nebe la usa edukasaun hodi servi nasaun no povu edukadu nia interesse, buka tur kadeira mamar para bele koalia arbiru deit «asbun», la hare ba realidade nebe iha nia mata laran, koalia lian mundo tomak rona, mas isin la iha «tong kosong berbunyi nyaring».
    Nudar, timor oan, hau la moe ba liafuan nee, tan «sekalipun bernada mengejek tapi bernuansa positif»; Bung, «kalau mau makan pisang tolong kulitnya dikupas dulu, kalau tidak dikupas kulitnya, pasti beda rasanya».
    Nudar timor oan, hau moe liu wain hira hare funcionario publico ho vecimento mais ou menos 300 dollares fulan ida, nia bele halo uma tolu dala ida, sosa kareta tolu dala ida, hola kama tolu dala ida, hola feto tolu dala ida, buat hotu-hotu tolu dala ida; imagina deit mos moe para mate, sa tan hare ho matan, bele mate iha tur fatin; nee mak edukasaun ka nee mak sem edukasaun? Bung labele moe deit ba liafuan nee, maibe tenki moe mos hahalok hira neba, se la moe keta ida mos ita boot karik, …
    Fair politics ….? wooooow, its very easy to say, but not easy to do …! why not? woooow, the reality of politicals life in Timor Leste is fair? wooow how to imagine it? koalia kona ba fair politics nia conteúdo iha Timor, la hatene atu hahu husi nebe no sei hahu husi se? hahu husi hau? se mak hau atu bele hahu? hahu ohin? yah semoga aja …! ohin, karik laos fair politics nia loron, maibe loron korupsaun nian ba governu. korupsaun iha governu laran, ita hare husi kedas sira ba sosa tissu ba WC, ba sosa parafuso, ba sosa surat tahan ba escritório, ba halo tender, ba halo viagem, too halo construção ruma, no sst; nee fair politics ka fair korupsi? Naran deit sa, maun boot ….! Adeus e ate já.

  7. Belum matantasi ibun, obrigado ba ita nia commentario. Primeiro hau nia belum vito nia commentario iha leten atu bele fo ilustrasaun ba maun alin hanesan hadomi timor, atu bele uza liafuan nebe relevante e hatudu katak ita ema timor oan komprende nia posijaun idak idak wainhira contribui iha lugares virtual. Segundo e fundamamental liu, atu hatudu katak ita se bele uza equilibrio mental nebe constructivo atu nune’e bele contribui ho significo ba diskusaun hanesan ne’e do que uza liafuan irrelevante sira que la hatudu valores profesionalismo e halo moe ita nia an rasik, no la respeita ema seluk.

    Alem Disto.. hau hanoin ita bo’ot nia analiza los, maibe dala ruma sala iha proposito kona ba hau vito nia liafuan SEM EDUKASAUN. Primeiro tamba, wainhira nia dehan nune’e, hanesan figura linguagem nian, ingles karik ema dehan “figure of speech” Hodi nune’e nia la direitamente refere ema ida hanesan sem edukasaun, so deit hahalok hanesan ne maka desenha ema ida nebe komite hahalok ne, hanesan fali ema nebe laiha edukasaun mesmo que nia ema edukado ida. Philosopho bo’ot hanesan foucoult implica katak lingua ne’e hanesan inteligencia, cultura ou conhecimento, nebe quando usa sala, hatudu katak ema ne’e laiha valores sira nune’e mesmo que ema ne edukadu.

    Mais, se karik belum vito moe deit ho liafuan hanesan iha leten nebe la logiko, sa’atan hahalok nebe hanesan korupsaun.. hau senti komik oituan kuando ita bo’ot labele dada konklusao ida husi argumento ida ke facil tebes, hmmm.. se karik nune’e hau sugere ba belum matan tasi ibun atu kadi diak liu tan ita bot nia competencia analise …

    Fair Politics sim ne liafuan ida ke midar maibe susar atu bele implementa… maibe tuir hau nia hare pelo menos maun alin vito iha optimismo ida atu bele motiva participantes sira iha ne, atu bele kompriende valor fair politcs nian liu husi satira ida katak “nia moe” atu nunee bele automaticamente justifica politica iha sociedade que la frustrating maibe encouraging humanity and desenvolvimento social, e laiha relacao ida ho korupsaun… hau lahatene ita bo’ot dada fali ita bo’ot nia konklusao husi nebe… laiha relasaun liu.

    Sorry but this dude is in no way your level.

    Maubusa.
    Senior Phd. Student
    Department of Political Science and Philosophy
    Harvard.
    Massachusetts

  8. Belun Maubusa, obrigado ba ita boot nia koment … ita boot escola boot … la kleur tan sai DR. ona, aumenta tan DR. ida ba Timor: nudar Timor oan hau orgulho teb-tebes, hare iha Harvard, Senior Phd Student ida tan husi Timor;
    Hau laos ema escola boot ida hanesan ita boot «SMA deit mos hau la tamat ida, tan ortu, osan la iha atu seluk escola», agora hau faan roupa bosan «obralan» iha mercadu kaikoli, hela iha bidau akadiru-hun, ita boot bele dehan kala hela iha akadiru-tutun, ha… ha…ha… ! sorry but this dude is in no way your level …!
    Ita boot sugere dehan, hau precisa kadi tan hau nia competencia analise … diak no obrigado; hau hein ita boot fila husi Harvard mai mak ajuda kadi hau nia kompetencia; ba hau justeru sebaliknya, ita boot nia kompetensi ba halo analisa mak sei meragukan hau ida SMA mos la tamat nee; tan liafuan, koment sira iha nee, iha relasaun ho topico «governu AMP sei la tolera hahalok korupsaun», nee mak komentator sira, balun usa liafuan SEM EDUKASAUN, balun MOE ba liafuan sem edukasaun nee, balun pessimista, balun optimista … ba boa fé no força vontade husi governu AMP atu kombate korupsaun no sst …
    Belun Maubusa, iha argumentos bar-barak iha leten, ida-idak bele forma nia silogismo, katak permissa maior iha tiha ona ho topico geral nebe iha leten; husi nee, komentator ida-idak bele cria nia permissa menor ka bele usa komentator seluk nia permissa menor hodi dada nia konklusaun rasik «nee hau le iha STL, ema dehan, nee mak logica».
    Maibe, la buat ida, nee mos «asbun» ida husi hau … atu halo rame kolom nee … keta hola ba lia … apalagi haruka hau ba kadi … kadi iha nebe? fatu kala buka ba sei hetan no bele kadi tan duni, mas kadi maran deit ka, belun, … ha … ha … ha…!
    Hare ba estuda didiak para hotu lalais …. fila mai ukun didiak ita nia rain … ukun ho dignidade … laos hanesan DR bar-barak, fila mai ajuda halo buras tan deit korupsaun iha Timor … iha Timor DR hahu barak ba dadaun ona … ema atu halakon kurupsaun mak la dauk iha … ami hein ita boot sira estuda boot nee nia capacidade ba missaun ida nee … ami sira nee kala koment deit, atu too iha neba no halo ida nee woowww, impossivel … impossivel …, ami bele … mak naran loron ida tama satu dolar nee moris tan ona too aban … semoga sala nafatin atu DR. sira ajuda kadi tan … Adeus!

  9. Primeiro. Atu hetan oportunidade ba iskola ne’e, ema hotu ninian, la importa katak ita nia inan aman riku ou kiak, se karik governu la fo importancia ba asunto ida ne, entao presija tebe-tebes ita hotu atu tau hamutuk esforcu nacional ida hodi troka sistema ida ne, hodi nune;e bele distribui justica social no economico ba Povo. Segundo mai iskola iha harvard ne mos maromak nia graca ida, nebe hanesan timor oan hau mos senti orgulho, wainhira hau nia inan aman seidauk iha mehi atu bele haruka hau ba iskola, hau bele ona iha mehi rasik, i iha mehi ne;e, hau representa laos hau nia identidade personal deit, maibe indentidade povo timor tomak, ne’ebe lalika hodi ba lia sobre edukasaun ne, considera deit katak hau istuda iha ne’e lori mos maun alin bin feton sira iha timor nia naran hotu.

    Terceiro, atu fan ropa ou fan saida deit ne laos topico que ita deskute iha ne’e, maibe se hakarak temi ida ne’e, entaun hau hakrak dehan deit katak dehan deit katak, ita bele halo buat hotu asalkan buat ne legal.. ne hau senti lahatun ita nia posisaun iha stratifikasaun social nian, malahan ajuda tan mobilidade sosial iha ita nia povo.. belum la le ka? katak obralan iha timor ajuda ekonomia nasional?

    Sim… se karik maun alin hakarak temi liafuan ukun ne;e ou ukun ho dignidade, hau senti diak, maibe se ukun deit ho dignidade ne mos se falta buat barak, hanesan distribui dignidade ba povo hodi moris ho dignidade. Se ita hanoin deit ukun ho dignidade ne hanesan karik ema ingles sira dehan “DIGNITY BECOMES THE END OF ITSELF” entaun se dignity hanesan ne’e deit, dignity discrimina ukun nain no povo.

    La preija ho DR maka ita bele kombate korupsaun. Importante katak ita iha intensaun no komitmentu, i signifikante liu, karik, atu kombate korupsaun ne, presija CHANGE ida maibe to make that change each of us should start to change ourselves first. Tamba DR barak iha timor la realisa buat ida ne maka sira temi hela lia atu kombate maibe labele atu implementa. in addition, Atu halo perfeito liu tan, hau hakarak dehan deit katak, wainhira hau dehan kadi, ne;e laos refere deit ba maun alin, maibe refere mos ba ita tomak, maski kontekstualmente hau senti liafuan ne refere liu liu ba ita bo’ot.. mais ne depende fali se ita bot hakarak konklui oinsa ou halo nusa, tohhhhh maun alin temi rasik liafuan silogismo.. los ka lae??

    Furthermore, ita presija fila fali lai ba problema principal nebe relasiona ho etiketa participasaun virtual. I crucial liu keta haluhan katak, maun alin temi rasik iha ne katak maun alin tama iha ne atu “halo rame diskusaun..” mas diskusaun oinsa lai, tolok iha leten ne’e diskusaun? ida ne maka hau nia belum vito foti hanesan problema ida, i mai hau mos ne’e hahalok ida ke ita labele tolera tamba destruktivo, i liu liu laos estraga deit sentencia ida “ita halo rame ne’e” maibe estraga mos esensia husi diskusaun virtual ne’e, nune’e halo moe povo timor ke iha edukasaun moral. Hau lakohi se ema temi katak povo timor ne laiha edukasaun tan deit ema ida ka rua nia hahalok i hau senti ita bo’ot mos nune’e, los ka lae?

    Atu aumenta tan, se karik hau nia kompetencia analise meragukan maun alin, ne’e refere ba saida lai i to’o iha ponto ida nebe lai? tamba as far as I am concerned, primeiro ita bo’ot dehan katak “obrigado hau hein ita bo’ot fila husi harvard mai atu ajuda kadi hau nia kompetencia analise” maibe tuir mai fali “ita bo’ot dehan fali katak “hau meragukan ita bo’ot nia kompetencia analise” hmmm… logika ne agora iha nebe, hau husu? ne hatudu katak, maun alin laiha konsistensia iha formasaun argumento nia laran “jangan maun dong dibilang inkonsisten” ha ha ha… se lae orsida sai hanesan maluk ukun nain barak nebe ba koalia iha povo nia le’et haluha tiha esensia construction of language, a’at liu tan liafuan cria confusaun iha povo nia le’et… mau jadi generasi apa kita dimasa depan? los ka lae?

    Finalmente, hau hakarak dehan katak.. ita ema la moris deit ho satu dolar ka dua dolar, maibe moris mos ho dignidade, liafuan ida ita temi beik beik ona iha diskusaun ida ne’e. Mais, sekarik satu ou dua dolar ne’e sai husi ita nia kosar ben, ne laos buat a’at ida. ne’ebe lalika temi buat ida ne’e, hau mos senti ona moris hanesan ne’e ate hau nia familia tomak mos.. Ikus liu mai tan.. lalika hola ba lia diskusaun ida ne’e, tamba hau mos hakarak fo ideas deit… bele simu bele mos lae… tohhhh ita bot temi rasik silogismo, los ka lae??

    abracos.

  10. Belun Maubusa, hau aprecia teb-tebes ita boot nia visaun no qualidade akademika em formasaun; obrigado ba ita nia encontro nee, hau orgulho, tanba bele hasoru malu ho Timor oan nebe hetan formasaun superior iha estrangeiru; bele iha impactu ba ema seluk nia participasaun, maibe ba ita boot ho hau hahu iha komunikasaun nebe favoravel ba topiku geral nee, independentemente ho qualidade no capacidade de formasaun intelectual nebe implica deferenca no distancia ruma «hanesan ida hela, iha akadiru-hun, no ida seluk hela, iha akadiru-tutun».
    Hau aceita ida nee, hau mos aceita ita boot nia koment katak ita hotu mak bele kontribui, oituan ka barak, tuir ida-idak nia capacidade, conheciemnto no experiencia hodi hadia buat nebe gorvernu halo «la diak no la los» ba ita nia rain no ita nia povu, ou katak hahalok nebe destroi identidade povu luta nain no povu edukadu nia imagem iha estrangeiro.
    Maski ita iha deferenca iha formulasaun de vontade, nebe implika devergencias, maibe ita nia formasaun de vontade ba assunto em questaun hau hanoin sem patologia nem divergencia, so ke iha vicio wainhira hare husi maneiras, atitudes no reasaun hodi hakbesik ba assunto nee nebe fo deferenca no incompatibilidade balun.
    Hau mos nudar Timor oan, la aceito ema Timor oan, ka liu-liu belun hadomi timor, nebe tolok sistema, dehan «FUCK THE SYSTEM», maibe laos ho ida nee, belun vito, sugere ba timortoday hodi dehan tenki «SENSOR» audientes sira nia koment molok atu expoem ba publico.
    Hau respeita liberdade de expresaun no liberdade de exigir ou pretender, maibe ba hau acomodativo liu wainhira ita usa liberdade pessoa nebe admite limites iha relasoens sociais no humanas ho nia valores, paradigmas no mediadas censuraveis permitidas, laos liberdade de arbiterio ka excesso de liberdade nebe facilita expressaun, relasaun no reaksaun sem limites; ka too ponto ida, sei bele admite expressaun ou liafuan piadas ou bricadeiras de bom gosto balun «ungkapan dan kiasan yang bernada mengejek tapi reflektif», laos ho TOLOK nem husu SENSOR; tan tolok nee la refletivo ba se se deit, nem ba colectivo «sistema» nem ba individual «koruptor»; ba belum hadomi timor, hau bele dehan nia la hadomi timor; ba belum vito, hau bele dehan nia fo sugestaun destrutivo de meios ba colectivo «sistema» no mos ba individual «komentador» nebe hakarak kontribui nia ideia ba nasaun nia diak no facilita diskusaun construtivo entre individuos no mos entre colectivos.
    Belun hadomi timor, no belun vito, anggaplah nee liafuan basa-basi ida husi hau, keta hola ba lia, anggaplah ita «kadi» malu, tuir belun Maubussa nia doutrina, laos «kado» malu; la simu mos la buat ida, nee «asbun» deit …!
    Belun Maubusa, lia fuan sira iha hau nia koment anterior nee, anggaplah «perkenalan» ho ita boot, … ou, nice to meet you … deit …! walaupun la se level, tan bele dehan katak ita boot hela iha akadiru-tutun, tapi anggaplah ita boot TURBA «turun ke bawah» mai bergaul ho won cilik iha akadiru-hun, hodi hare no rona ami nia usaha «fila liman» hodi obralan para augenta moris ba loron aban para bele hare Timor nia progresso nebe la foer ho korupsaun; walaupun ita boot la tertarik ba hau nia posisi tan won cilik, tapi nee mak concreto no individual, laos abstrato no geral, laos deit konsep no prinsip nebe iha livro laran … ida nee mai hau kala hanesan «karau matan delek» … bele dehan ita ema, tetu ba mai, kala bele besik atu hanesan, maibe situasaun no oportunidade mak la hanesan … halo ita sai la hanesan … nee mos bebas koment ida… la ho silogismo ida …! Adeus.

  11. eh…pa atan hau kuu kafe deit mos sei diak liu maubasa.
    Maubusa.
    Senior Phd. Student
    Department of Political Science and Philosophy
    Harvard.
    Massachusetts…….
    What is that?????ne karik imagen deit…….tamba ema matenek nunca apresenta nia identidade maibe apresenta oinsa nia koalia e interpreta buat ruma……..

    Em geralmente belun Be matan-tasi ibun matenek koalia no intrepreta daik liu fali………you are the best……..
    jika dibanding dengan maubasa……

    hare ba Maubasa DR hotu mai servisu kuu kafe deit….tamba hau ida la eskola ne mos ladun concorda ho ita nia comment.

    Maubassa———Maubasssa……..senior Phd student….la halo liu.

    Tio Toy

  12. AMP….Anti Korupsi…………..wahhhhhhhhhhhhhhhhhhhhh nga hebat sama sekali…..

    Ministra/Ministro deit mos naok. Cuitado los.

    Hare halot osan dadaun ona…tamba 2012 besik ona.

    Timor ne laos AMP nian deit…….
    Se ita boot sira rame-rame gasta osan …….30 thn yang akan datang…mau jadi apa negeri kita.
    Dasar milisi barak iha laran.

Leave a Response


© 2009-2010 TimorToday.com (*)