Fretilin ijiji nafatin dalan konsensus


Download

12 Comments

  1. Exgise konsensus ho AMP, tau Fretilin nia oin iha nebe?
    Iha povu nia oin Fretilin dehan AMP governu «inconstitucinal», iha AMP nia oin exige konsensus. Keta pinplan ou «bermuka-dua» be diak.
    Nudar ema Fretilin, la simu kualker konsensus ho AMP … agora AMP nia tempo … hein ba desafia iha 2012 …
    Keta estragra bebeik deit Fretilin nia imagem ka …
    Iha Estrutura agora nee … mesak mau lohi, mau kose, mau lambe … mak nakonu.
    Ideal ba Fretilin mak reformasaun, restruturasaun …. bain hira los? … hein too Akatiri hetan ain tolu … alias usa lai ai-tonka ou katuas lai ka …

  2. Se mak kontinua laiha konsensu entre AMP ho Fretelin entao diak liu halo deit votacao ba kandidatos nebe AMP apresenta ho mos Fretelin apresnta. Tamba ita hare didiak, parece que susar ituan atu hetan kandidato ida konsensual (excepto Sr Ir Mario Carrascalao) Sr Carrascalao ne laos deit figura ida konsensual entre partidos sira, maibe povo timor tomak.Mas iha parte seluk, parece que nia la konsegue halao ninia servisu ho diak (durante fulan hirak ne nia laran) tamba korruptores sira barak mos hosi nia partido rasik.

    Ita hein katak nai-ulun sira bele buka solucao ida nebe konsensual e diak ba povu tomak.

  3. Ba Senhor nebe hanaran an Be maten iha tasi ibun nee ladauk compriende saida maka naran politca. Biar Fretilin ka AMP, hot-hotu iha estrategia politika nebe la adopta dutrina religiao 100%. Ita boot lahatene karik, exemplo kikuan ida katak uluk iha prosesu luta ba ukun an Sr. Xanana halo plataforma politka da resistencia, katak se aban bainrua ita hetan ukun-an, ita sei la iha forcas armadas. So iha deit maka policia. Realidade hatudu 100% contratario, i agora AMP aumenta numeros membros F-FDTL no equipamentos funu ninia nebe gasta osan makas liu do que ba hadia povo nia moris. Tamba nee, sugestoes hirak nebe mai husi ema hirak nebe frutrado, traidor no ambisaun sei lakon ninia direito.

  4. Dinamika politic ita hotu tengkiser hatene. politic ohin no aban la hanesan. neduni ita hotu-hout tenke-ser mos sai ispiaun etu nune’e bele kontrola demokrasia nebe mos bilin bala

  5. AMP ukun ne, ukun tuir rekunciliaci nebe mak promete uluk dehan sei tais tan dala ida, ne mak fo oportunidade ba ita nia maluk sira,agora 3 periode ne mak ita hatene los fretilin nia ukun diak ka lae? se ne mak fretilin manang elicaun iha 2012 kala pacensia ba AMP hein to simu aitongka mak foin manang fale ileisaun karik.obrigado.

  6. Alkatiri ho ex-PD Aniceto Guterres hakarak konsensu ida nebe tan? Konsensu iha Merkadu lama ka konsensu dalan ibun hemu tua mutin han ikan saboko? Halimar , entaun halimar beik!

    Lei-KAK iha ona, fatin atu hetan konsensu mos iha ona mak Parlamentu Nasional, hakarak tan saida? Alkatiri, Aniceto, Tilman hakarak Konstituisaun, lei KAK sai hanesan ai-funan-rosa deit para enfeita KOTA/Fretilin…kuandu hakarak bele halo buat seluk. Nudar exemplo, “2007 Fretilin interpreta Konstituisaun tuir nia gosto deit, le’ e deit mak parte sira nebe Fretilin interesse, parte seluk la importante, depois mak kanta iha publiku dehan “ami mak hakerek konstituisaun” maibe ema la kompreende mak sira ninia interpretasaun kona ba lei!

    Lia fuan “tabeledor” ba Aderito de Jesus laiha relevancia ba sai Presidente-KAK se Aniceto Guterres “tabeledor” Alkatiri bele sai chefe bankada Fretilin iha Parlamentu Nasional!

    Imi hanoin to’ ok ba mak dehan buat ruma mai!

  7. Obrigado ba belun Txay, hau la comprende duni politika tuir ita boot nia comprensaun, «politica katak saida?», exemplo nebe ita boot hatudu nee, mai hau mos laos politica nem estrategia politika, maibe «politica tong kosong berbunyi nayring» atau «politica asal bunyi» laos estrategia politica. Saida nak estrategia politika tuir ita boot nia hanoin? hau hein ita boot nia resposta ….., ba hau ita boot matenek, nudar matenek tenki esplika ita nia matenek ba ema nebe ita boot dehan la comprende ….

  8. Nudar timor oan lalika hatun malu ka fo sala ba malu maibe ita koko atu lao tok iha klaran, semak sei ukun too ida seluk kaer aitongka, se iha eleisaun 2012 mak fretelin la passa ou AMP mak la passa, mak senhor balun nebe ho ambisaun boot atu ukun maibe kbiit la too ne mak sei kaer ai tongka karik? ita hare deit, tamba povu sei hare no tetu saida mak Governu F halo tiha ona ba Povu durante sira ukun i mos ba Gov AMP tamba povu timor agora la hanesan ona ho povo timor iha tinan 1975, realidade mak sei prova se mak bele liu atu ukun timor iha futuru, tamba atu LAOS HO DEIT KOMENTAR KA KOALIA KA AMEASA MAIBE SEI HO ACCAO KA HAHALOK

  9. Maluk sira bom dia, hau hare debate ne’ e rame tebes, hau sugere deit maluk sira le’ e mak Konstituisaun ka lei-inan no lei KAK nebe parovadu ona iha Parlamentu Nasional…Konsensu labele hetan husi liur…Parlamentu mak uma fukun, fatin dala dia hodi to’ o konsensu. Ne’ e duni hau apoia kolega ida naran Mari Albano Guterres ninia statement iha leten.

    Hau mos foi lalais buka informasaun iha ne’ e hau hetan fali site ida: http://www.movimentoprokak.blogspot.com karik ita bele fahe hanoin ho sira!

    Mak ne’e deit bai no sira

    Agostinho

  10. hau aceita ho DR. Aniceto Guterres nia argumentu nebe dhn atu halo konsensus,nemak democrasia duni tanba hau hatene nia kapasidade atu analiza ba lei ba hau la precupa tanba nia backgraund mak ne duni,Aderito nia matenek duni maibe taukten atu koalia sai verdade ba publiku tanba nia sadere an tia ona ba AMP,sira mak hanaran an fretilin mudansa ou bai-bain ema bolu fretilin hakiduk ga fretilin rebeldes.nebe tuir ami nia hanoin konsensus mak dalan diak ona,laos hanesan fali nacao ne imi nia AMP deit nia be atu debate buat ruma maske sala maibe sira apoi malu nafatin.izemplu simpis mak kazu martenus bere nebe maioria apoi ba desizaun xanana ho ramos horta nia ne tanba sira tauk orsida sira mos bele kona hotu,balun agora iha AMP laran ne,hatene an oituan ba,o hanoin povo lahatene ga?o samea sei samea nafatin mesmu o troka o nia kulit.

    abaixo

  11. Fatin konsensu ba Estadu de direitu no demokratika mak iha assembleia parlamentu nacional; deputadu sira tenki hatene an no hatene fatin, se lae lao hanesan rusa tama cidade. Laos ba haloo konsensu iha fatin nebe laos nia fatin, tama ba iha fatin (PN), tur no diskute assuntu nee, iha nia fatin.

    Konsensu entre deputadus, depois de debate parlamentar, (fo dalan ba votasaun ou atu empede votasaun), nee dalan ida demokratika nebe bele hetan konsiderasaun;

    Maibe sei dauk debate entre deputaus iha PN, ba uluk buka dalan konsensus, e konsensus ho uluk tan governu nee laos demokrasia; tan ba depois quandu iha ona konsensu iha liur (entre governu ho deputdos AMP ou OMP) antes de debate parlamentar; debate parlamnetar nee rasik la iha ona sentidu e la precisa ona halo tan debate, tan solusaun ka decisaun nebe hakarak, sira hatene ona no iha tiha ona antes de debate; e konvoka plenaria, deputadu sira bolu malu tama ba tur iha parlamentu para adopta no delibera deit ona.

    Se halo nunee no mak halo duni tan debate ruma depois de konsensu, nee hatudu deit katak sira hotu (deputadus AMP no OMP) hamutuk atu LOHI deit povu, povu nebe hili sira, halo sandiwara, halo simulasaun iha povu nia mata laran.

    Hamutuk LOHI povu, mesmo OMP e AMP, tan KORUPSAUN nee, sira uluk (governu Fretilin, agora OMP) no sira agora (governu AMP) hot-hotu halo korupsaun, korupsaun hahu sira uluk too daet mai sira agora. Nee duni, hakarak la kohi, tenki halo duni konsensu, para bele salva malu (Xanana cs salva Alkatiri cs, Alkatiri cs salva Horta cs, Horta cs salva Xanana cs) …, kuitadu ita povu mak tata-rai nafatin, husi tinan ba tinan, nafatin. Amen … !

  12. Hau apoio irmao BE MATAN TASI IBUN ninia comentario dhn katak, Xanana salva Alkateri, Alkateri salva Horta, Horta salva Xanana. ida nee klaru duni tamba sira sei labele husi malu tamba ita hatene mos katak iha sogadoa politicos nee mak hanesa ona e tamba ida hau hakarak hatutan ou fo deit hau nia comentario ituan.

    Diak liu ita nudar povo ki’ik nee lalika radikal demais ba partido, ita hein deit no hare ema nebe mak bele para atu servi no iha sentimento makas ba ninia povo nia susar iha nasaun ida nee, tmba ita hare dala brak ona, katak partudus balun, iha tempo halao campanha sira pormente buat bar-barak ba povo ki’ik sira e maibe wainhira ita hili tia sira sai bo’ot sira sei lahalo buat nebe sira promete tia mai ita.

    Nebe hau nia hanoin mak ida nee diak liu ita fo votu ba ema nebe iha kapasidade atu lori nasaun e pove rain ida nee ba oin lahos ke’e fali buat ida nee be uluk-uluk nia, ida nee ena dehan ita sei iha jaman sitinurbaya. Mundo ida agora nee modernu, ita mos tenke hanoin ba oin.

    Obrigado barak ba maluk sira hotu nebe karik lee hau nia komentario badak ida nee hau husu disculpa karik lia fuan balun lalos ou soke emi nia laran…..VIVA POVO TIMOR LORO SAE……….Husi Tasi feto to’o Tasi mane ita mesak feton ho nan deit… ita hotu hamotuk lori ita nia rain lao ba oin….VIVA…

Leave a Response


© 2009-2010 TimorToday.com (*)